Sinoć je u Gradskoj vijećnici održana prezentacija projekta Cargo centar Zagreb d.d.- Logističko distributivnog centra u poduzetničkoj zoni Dugo Selo. O projektu su govorili član Nadzornog odbora CCZ-a, ujedno predsjednik Uprave Hrvatskih cestovnih prijevoznika, koja je jedan od suosnivača tvrtke, Marijan Banelli i profesori s Fakulteta prometnih znanosti Kristijan Rogić i Tomislav Mlinarić. Prezentaciji su nazočili i predstavnici koncesionara te domaćini gradonačelnik Vlado Kruhak sa suradnicima, gradski vijećnici kao i predstavnici dugoselskih političkih stranaka. Gradonačelnik Kruhak kazao je kako više od 1,5 godine rade na tome uz puno muka i problema pri sređivanju papira oko zemljišta. Radi se o 80 do 100 ha slobodnog terena ispod pilane koje je u vlasništvu RH od čega bi se 80 ha trebalo vratiti u gradsko vlasništvo. No, sada dokumenti o vraćanju tih parcela Gradu „stoje“ na stolu u Agenciji za upravljanje državnom imovinom. S AUDI problemom složio se i Marijan Banelli podsjetivši na početke ove ideje koja se unutar Hrvatskih željeznica razvija još od 1974. godine, a obnovljena je prije sedam godina u Padovi gdje se nalazi jedan od najvećih europskih cargo centara. Stoga su, uz već spomenute Hrvatske cestovne prijevoznike, HŽ Cargo, Luka Rijeka, Cargo centar Graz, te špediteri i još neki ulagači osnovali Cargo centar Zagreb - naveo je Banelli spomenuvši pritom i kako je u javnosti prozivani bivši ministar za investicije Domagoj Ivan Milošević prodao svoj udjel „kako ne bi smetao“.

Bio bi to centar za intermodalni prijevoz robe, koji bi funkcionirao tako da se roba koja brodom dođe u Luku Rijeku odmah transportira vlakovima u Cargo centar Zagreb, odakle se kamionima, ali i vlakovima (nakon modernizacije pruga) roba šalje dalje u europske zemlje. Argumenti koji govore u prilog CCZ-u, koji bi ustvari trebao biti suhi dok riječke luke, su izravno zapošljavanje oko 1 000, a neizravno gotovo 3 000 ljudi, povećanje dotoka roba iz jadranskih luka i povećanje izvoznih poslova u kombinaciji sa skraćivanjem relacija prijevoza, veći okret poslovanja, jednostavnije granične i cestovne procedure, veći profit…

Potencijalna dugoselska lokacija atraktivna je zbog svog geostrateškog položaja, u neposrednoj blizini postoji sva potrebna komunalna infrastruktura te željeznička i cestovna infrastruktura. Osim blizine postojećih željezničkih pruga, autocesta i zagrebačkog aerodroma, računa se i na buduću nizinsku prugu Rijeka – Botovo, ali i na neka druga prometna rješenja poput gradnje dugoočekivanog nadvožnjaka. Izgradnju LDC-a bi ovdje bilo lako realizirati jer je zemljište u vlasništvu države i Grada koji podupire projekt. Što se tiče isplativosti za lokalnu zajednicu, ona je velika i u rangu je sličnih europskih centara primjerice u Rotterdamu, Padovi ili Grazu. Predstavnici struke profesori Rogić i Mlinarić objasnili su važnost projekta kao sustava te distribuciju kao najvažniju fazu opskrbnog lanca, odnosno potrebe za formiranjem prostora gdje bi se ti robni tokovi preusmjeravali. Hrvatskim cestama prođe godišnje više od milijun kamiona prema cargo centrima i lukama u EU, a očekuje se da će izgradnjom centra u Dugom Selu, kamionski promet u Hrvatskoj znatno porasti. Od milijun četvornih metara CCZ-a na skladišta bi trebalo otpasti 327.000 kvadrata, na kontejnerski terminal oko 145.000, na uredske prostore oko 12.000 kvadrata. Željezničkom i cestovnom infrastrukturom bit će pokriveno 366.000 četvornih metara, na 125.000 kvadrata bit će parkiralište, a oko 25.000 kvadrata bit će slobodan prostor za manipulaciju teretom. LDC bi se u Dugom Selu gradio fazno. U 1. fazi izgradilo bi se ukupno 40 000 kvadrata - 30 000 za skladištenje, 5 000 za hladnjače, 5 000 za opasne terete. Planirani su i prostori za manju proizvodnju poput montaže proizvoda. Osim od lokalnog značaja, ovaj je projekt i od nacionalnog i regionalnog interesa. Raspoređenost LDC-a na ovom je području najrjeđa dok se u zapadnoj Europi takvi centri nalaze na svakih 300 do 400 km. Napomenuto je pritom kako je projekt trebao početi još jučer i kako bi, zbog odlaska investitora, mogao zaobići ne samo Dugo Selo već i Hrvatsku. Na pitanje predsjednika dugoselskih HSP-oavca Nenada Sedlara o konkretnoj koristi za lokalnu zajednicu rečeno je kako će, osim već spomenutog zapošljavanja, ona imati i koristi od korištenja i plaćanja komunalne infrastrukture, plaćanja koncesije, a postoje i nadogradnje u sustavu vlasničke strukture. Prezentacija nije održana prije godinu dana jer je projekt službeno predan naručitelju 2. listopada 2011. godine – odgovoreno je predsjedniku SDP-a Stjepanu Štefinovcu. SDP-ovce je zanimao i prometni utjecaj i utjecaj na okoliš – ovim se dobiva ekološki prihvatljiva djelatnost, bez narušavanja postojeće prometne situacije jer će se sav promet odvijati u pravcu autoceste te uopće neće ni prolaziti kroz grad. Spomenuto je pritom i kako odvajanje željezničkog kolosijeka prema Centru neće ometati prigradski promet. „Ovaj projekt je projekt za budućnost, osobno sam prepoznao što znači i što donosi. Ali prvo moramo dobiti zemljište, a kad postanemo vlasnici sjest ćemo i razgovarati o obostranim interesima.“ – zaključio je gradonačelnik Kruhak.